Fasada je lice svakog građevinskog objekta. Riječ fasada latinskog je porijekla od latinskog facies – lice. Kao i svako lice, i lice građevine može biti privlačno, postojeće se može dotjerivati ili u potpunosti mijenjati. Usporedo s razvojem građevinarstva, razvijale su se i fasade, kako po svom obliku, tako i po načinu izrade. Oblikovanje fasade je jedan od glavnih zadataka svakog arhitekta. Cilj je privući pažnju promatrača – kupca. Dobro dizajnirana fasada podrazumijeva zanimljiv vanjski izgled te odličnu tehničku izvedbu budući je stalno izložena najrazličitijim vanjskim utjecajima: ekstremnim temperaturama , kiši, snijegu, olujnim vjetrovima i sl.
Fasadu ocjenjujemo temeljem slijedećih karakteristika:
Izbor fasade uvjetovan je raspoloživim materijalnim sredstvima, vrstom objekta i estetskim zahtjevima.
Jedan od osnovnih zadataka fasade je najbolja moguća toplinska izolacija. Visoki troškovi grijanja, globalno zagrijavanje i zaštita čovjekove okoline nametnuli su donošenje strogih zakona i propisa za različite sisteme toplinske izolacije stambenih i poslovnih objekata.
Prema vrsti materijala od kojeg se izrađuju fasade se dijele na: stiropor fasade, drvene, staklene, aluminijske fasade i fasade od teških elemenata obloge , kamena, opeke i keramičkih ploča.
Aluminijske staklene fasade spadaju u fasade izvedene od lakih elemenata obloge i dijele se na :
Serije aluminijskih profila koje se upotrebljavaju kod kontinuiranih fasada su širine 50 x 60 mm, a dubina profila ovisi o statičkim zahtjevima ( visina, raspored polja na fasadi ) .
Alu fasada ima prekid termičkog mosta van profila, ugrađuje se poliamidni profil s vanjske stane alu profila ( između stakala, te na isti dolazi poklopac s brtvama, te završni poklopac u RAL-u kao vertikalni i horizontalni profili).
U fasade možemo ugraditi prozore s otvaranje oko gornje i donje osi, te otklopno zaokretne, kao i vrata iz kompatibilnih serija profila. Serijama profila kontinuirane fasade možemo riješiti sve spojeve fasada i krovova, kutove, nagibe te izraditi krovnu konstrukciju za stakleni krov.
Montaža ostakljenih aluminijskih kontinuiranih fasada moguća je na čeličnu potkonstrukciju, betonske konstrukcije i sl.
Serije profila za aluminijsku ostakljenu polustrukturalnu fasadu odlikuje sistem ugradnje stakala u aluminijske okvire koji se ugrađuju u željezne rastere, te dobivamo vidljive fuge raznih širina na pročelju između stakala, ovisno o odabiru tipa fasade.
U navedene serije možemo ugraditi prozore s otvaranjem samo oko gornje osi (otvaranje prozora prema vani). Okviri prozora s prekidom termičkog mosta s ugrađenim samopodešavajućim nosivim škarama i ugrađenim staklom.
Kod aluminijske polustrukturalne fasade dominira staklo, no više ili manje je vidljiva i aluminijska noiseća konstrukcija fasade, tj. vertikale i horizontale. Kod ovakvog tipa fasada uobičajena je uporaba termo izolacijskog stakla koje sadrži i reflektirajuće ili parsol efekte ( u boji ).
Strukturalne aluminijske fasade imaju jednoobraznu staklenu površinu i gotovo su isključivo namijenjene izradi nebodera.
Serije profila za aluminijsku ostakljenu strukturalnu fasadu su iste kao i za kontinuiranu fasadu, osim što se ne koristi vanjski poklopac i poklopac.
Staklo se veže za profile strukturalnim silikonskim kitom ( vidljiva fuga na pročelju između stakala ) izvana bez vidljivih metalnih alu okvira.
U navedenu seriju možemo ugraditi prozore s otvaranjem oko gornje osi ( tj. otvaranje prema vani ).
Pri projektiranju staklenih fasada tendencija je da aluminijski profili budu što manje vidljivi, a staklene površine što veće. Zato se elementi noseće konstrukcije zida zavjese skrivaju iza stakla. Budući da se ne dobiva garancija trajnosti ljepila, posljedica je manja primjena strukturalnih fasada, a češća polustrukturalnih, kod kojih postoje aluminijski držači stakla koji su vidljivi na fasadi u minimalnoj mjeri ( oko 2,5 cm + fuga ). I kod strukturalne i kod polustrukturalne fasade otvaranje prozora se vrši isključivo oko gornje osi prema van. Ove fasade su dijelovi objekata velikih poslovnih i trgovačkih centara i uglavnom su sinonim za suvremenu urbanu zonu.
